Sve više ljudi prečesto uzima antibiotike. Ovaj dostupan, ali nimalo bezazlen lijek, može zapravo prouzročiti više štete nego koristi.
Otpornost na antibiotike velika je prijetnja javnom zdravlju. Upravo zbog otpornosti na antibiotike, sve je teže liječiti određene infekcije, a i troškovi zdravstvenih sistema u svijetu ubrzano rastu. Otpornost na antibiotike posljedica je prekomjernog uzimanja tih lijekova.
Ne djeluju na viruse
Istraživanja pokazuju da brojke o uzimanju antibiotika u svijetu neprestano rastu. Pacijenti u ordinacijama sami traže antibiotike, a liječnici im daju jer žele biti na nivou očekivanja svojih pacijenata. Najčešći razlog za propisivanje antibiotika i u našoj zemlji i u svijetu su akutne respiratorne infekcije, odnosno to su infekcije gornjih dijelova dišnoga puta kao što su grlo, ždrijelo…
I pacijenti i liječnici žele da takvi problemi što prije završe, ali postoji jedan problem. Naime, najveći dio tih infekcija izazvan je zapravo virusima na koje antibiotici ni na koji način ne djeluju. I tu zapravo nastaje cijeli problem u vezi sa antibioticima.
Najveći problem kod akutnih respiratornih infekcija je strpljenje. Najčešće se ne da čekati ni pacijentu, a ni liječniku da se ti simptomi smire. Kada pacijent počne uzimati antibiotike i simptomi se smire, on misli da antibiotici djeluju, ali to je zabluda. Ti simptomi ionako bi se u tom vremenu smirili sami od sebe.
Iako većina ljudi vjeruje da zna svo o antibioticima, istina je to da jo vrlo malo njih svjesno o kakvim je lijekovima zaista riječ. Bakterije su vrlo izdržljivi organizmi i imaju niz načina za prilagođavanje kad su izložene antibioticima.
Najveći je problem tzv. selektivno izlaganje antibioticima. To je kad se često koriste određene vrste antibiotika pa zbog selektivnog izlaganja antibiotiku dolazi do mutacija na bakterijama i one postaju otporne na antibiotiko. To postaje svjetski problem zato što bakterije rezistentne na većinu antibiotika putuju i bez problema se prenose s kontinenta na kontinent, a neke od njih su vrlo opasne.
A uz bakterije idu i nuspojave kao i mogući razvoj sekundarno bakterijske infekcije dok se liječi ona koja se prva javila. Antibiotici su, naime, jodni od rijetkih lijekova na tržištu koji uvijek imaju nuspojave, a to je zato što su antibiotici „glupi”, Oni ne raspoznaju korisne od štetnih bakterija.
Infekcija poslije liječenja
Ljudi su vjerojatno i sami primijetili da se razbole nakon uzimanja antibiotika To se, naprimjor, često događa kod infekcije mokraćnih puteva. U mokraćnom mjehuru imamo floru na koju smo naviknuti i koja ne izaziva nikakav problem. Kad antibiotik uništi tu floru antibiotikom, daje se zapravo prilika lošim bakterijama poput Escherichia coli da povećaju svoje kolonije i izazovu infekcije mokraćnog mjehura.
Escherichia coli je bakterija koja je sve otpornija na većinu antibiotika. Zato s antibioticima treba postupati opreznije. Većina respiratornih infekcija traje pet do sedam dana i ako pacijent nema visoku temperaturu i otežano gutanje, onda ne bi trebao odmah posezali za antibioticima. Treba pričekati koji dan i vidjeti što će se dogoditi, a ne odmah ići na antibiotike.
Antibiotici uništavaju i zdrave bakterije
U svom mehanizmu djelovanja antibiotici uništavaju svaku bakteriju koja je osjetljiva na određeni antibiotik. Zato se događa da antibiotici često uništavaju probavnu, odnosno crijevnu floru. Oni uništavaju dobre bakterije koje pomažu da naša probava funkcionira normalno. Uništavaju i bakterije u usnoj šupljini koje nas štite od virusnih infekcija.
No comments:
Post a Comment