Isprobajte 16 tajni za dulji život!

Zaštitite DNA
Što smo stariji, završeci kromosoma postaju kraći. Zbog toga više obolijevamo, no promjena načina života može potaknuti enzim koji ih čuva. Osim toga, istraživanja su pokazala da prehrana i tjelovježba mogu spriječiti razne bolesti, a zdrave navike mogu usporiti starenje.
Steknite prijatelje
Prijatelji nam mogu produžiti život. Deseci istraživanja pokazuju jasnu vezu između druženja i duljine života. Održavajte kontakte s prijateljima.
Mudro odaberite prijatelje

Lako možete usvojiti navike prijatelja. Imate li pretilog prijatelja, postoji velika mogućnost da ćete i sami nabaciti koji kilogram viška. Pušenje se također širi preko društvenih veza, ali i odvikavanje.
Prestanite pušiti
Prestanak pušenja produžuje život. Istraživanja pokazuju da odvikavanje od cigareta u dobi od 30 godina, može produžiti život za cijelo desetljeće. U dobi od 40, 50 ili 60 može dodati 9, 6 ili 3 godine životu.
Drijemajte
Oni koji redovito drijemaju imaju 37% manju vjerojatnost da će umrijeti od srčanih bolesti. Stručnjaci smatraju da drijemanje štiti srce jer smanjuje stres.
Mediteranska prehrana
Ovaj tip prehrane obiluje voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, maslinovim uljem i ribom. Mediteranska prehrana smanjuje opasnost od pretilosti, srčanih bolesti i dijabetesa.
Jedite poput japanskih otočana
Stanovnici Okinawe, japanskog otočića, imaju najduži životni vijek na svijetu. Njihova prehrana obiluje zelenim i žutim povrćem i malim unosom kalorija. Većina otočana pojede do 80% hrane s tanjura. Mlađe generacije, koje ne slijede ovaj način prehrane, nemaju tako dug životni vijek.
Pronađite partnera
Ljudi u braku žive dulje, a znanstvenici smatraju da je to zato što imaju socijalnu i ekonomsku podršku partnera. Razvedeni pojedinci ili udovci, također imaju nižu stopu smrtnosti od onih koji nikada nisu bili u braku.
Smršavite

Ako ste pretili, mršavljenje može zaštititi od dijabetesa, srčanih bolesti i drugih zdravstvenih tegoba. Masnoća na predjelu trbuha je izrazito loša za zdravlje. Jedite više vlakana i redovito vježbajte.
Vježbajte
Ljudi koji vježbaju u prosjeku žive duže od onih koji su pasivni. Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa, nekih vrsta raka i depresije. Tjelovježba također maže održati psihičku stabilnost. Potrebno je oko 2 i pol sata umjerene tjelovježbe tjedno kako biste očuvali zdravlje.
Umjereno konzumirajte alkohol
Bolesti srca su učestalije kod osoba koje prekomjerno konzumiraju alkohol. Alkohol podiže krvni tlak i može izazvati druge zdravstvene probleme. Ograničite unos alkohola na jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce. Ako ne pijete alkohol, nemojte ni počinjati!
Opraštajte
Opraštanje ima iznenađujuće zdravstvene koristi. Kronična ljutnja povezana je s bolestima srca, moždanim udarom, plućnim bolestima i drugim zdravstvenim problemima. Oprost će smanjiti tjeskobu, sniziti krvni tlak i potaknuti bolje disanje.
Koristite zaštitnu opremu

Nesreće su peti najčešći uzrok smrti u SAD-u za osobe od 1 do 24 godine starosti. Nošenje zaštitne opreme poput sigurnosnih pojaseva, štitnika za bicikl ili motocikle, može smanjiti ozljede u nesreći za 50%. Većina smrtonosnih biciklističkih nesreća uzrokovano je ozljedama glave, stoga je bitno nositi kacigu.
Osigurajte kvalitetan san
Kvalitetan san može smanjiti rizik od pretilosti, dijabetesa, srčanih bolesti i poremećaja raspoloženja. Također, oporavak od ranih bolesti se odvija puno brže. Preporuka je spavati najmanje 7 sat dnevno, no najbolje je slušati tijelo i lijegati kada vam se spava i probuditi se kada se tijelo odmori. Ne prakticirajte dugo izležavanje u krevetu nakon buđenja.
Kontrolirajte stres
Nemoguće je u potpunosti izbjeći stres, no možete ga naučiti kontrolirati. Prakticirajte jogu, meditaciju ili duboko dišite kako biste regulirali stres. Čak i nekoliko minuta dnevno može napraviti ogromnu razliku.
Pronađite smisao
Hobi i aktivnosti koje imaju značenje za vas, mogu vam produljiti život. Japanski znanstvenici otkrili su da muškarci s jakim samopouzdanjem imaju manju vjerojatnost umrijeti od moždanog udara, bolesti srca ili oboljeti od Alzheimerove bolesti.